Ribolovne vode

Jezero “Borovik“

  • Rijeka Vuka izvire iz sjeveroistočnih izdanaka Krstova kod sela Paučja. Na samom po
    četku njena toka, izgradnjom brane 1978. godine, stvoreno je umjetno
    jezero Borovik.
  • Jezero „Borovik“ nalazi se zapadno od Đakova i dvokrakog je oblika.  Jezero im
  • a površinu od 160 ha s dubinom od 15 m, dužine cca 7.000 m, prosječne širine cca 300 m i ukupne zapremine 8 500 000 m3 vode.
  • Borovik je jedno od najatraktivnijih mjesta za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine do 30 kg) i ribolov pastrvskog grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
  • Osim spomenutih vrsta riba  u Boroviku obitava amur, som, smuđ, štuka, grgeč, linjak, patuljasti somić, babuška, crvenperka, žutooka i uklija.

Jezero “Jošava“

  • Jezero “Jošava“ nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno od grada Đakova. Proteže se od željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do umjetno podignute zemljane brane koja se nalazi oko 2 km nizvodno. To je zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno 1963/64. godine. Prvenstveno su ga namijenili za uzgoj riba, šport i rekreaciju. Napravljeno je tako da je pregrađeno korito potoka Jošava zemljanom branom betonskom ustavom. S time je postignuto da se voda akumulira ispred brane, potapa okolna polja i stvara jezero. Zemljana brana jezera popravljena je 1993/94. godine. U temeljni ispust je ugrađen novi zasun, kojim se regulira razina vode jezera odnosno ispuštanje vode iz jezera.
  • Oblik jezera je duguljast, proteže se od zapada prema istoku. Dugačko je oko 4,5 km, a širina iznosi 100 do 180 m. Obalu jezera sačinjavaju željeznički nasip Đakovo-Osijek na zapadu, zemljani nasip sa temeljnim ispustom na istoku i lesna uzvišenja sa južne i sjeverne strane. Dubina jezera kreće se od 70 cm do 3m. Na zapadu je nešto pliće, a na istoku nešto dublje. Ipak najveća je dubina u sredini gdje se proteže jedan kanal, bivše korito potoka Jošava, u smjeru zapad-istok. Od kanala bočno prema obali sve je pliće. Oko 80 % površine jezera je čisto, a oko 20 % je uglavnom na rubovima, obraslo trskom, rogozom i drugim
  • vodenim biljem. U vodi se nalaze još u dovoljnoj količini podvodne biljke, vrste iz porodice mrijesak.
  • Oko jezera nalaze se određene poljoprivredne površine i nešto sađenih šuma kod Kolokušice.Vrste riba koje su navedene za jezero Borovik nalaze se i u Jošavi.

Jezero „Mlinac“

  • Jezero „Mlinac“ nalazi se  12 km zapadno od Đakova na putu Đakovo- Đakovačka Breznica, između sela Đakovački Selci i Kondrić kod PIK-ove ekonomije Mlinac. To je jedino umjetno napravljeno akumulacijsko jezero. Ukupna površina iznosi 13,60 ha, ali za ribarstvo korisna površina iznosi oko 6,6 ha. Jezero „Mlinac“ vodu dobiva od dva mala  izvora i od oborinskih voda. Vodena površina je nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i poluotoka. Površina jezera je čista. Vodenog bilja ima vrlo malo i to na rubovima. Oticanje vode iz jezera sprečava nasip na kojem je makadamska cesta koja veže pustaru Mlinac sa cestom Đakovo-Đakovačka Breznica. Jezero „Mlinac“ je okruženo oranicom i voćnjacima. Na brani se odnosno nasipu ustava tj. cijev za prelijevanje suviška vode.

Jezero „Štrbinci“

  • Jezero „Štrbinci“ se nalazi u neposrednoj blizini Đakova na putu prema Vrpolju.Jezero je plitko, prosječna dubina iznosi 1,5 m. Obraslo je vodenim biljem.

Kanal „Biđ“

  • Na jugoistočnom području općine Đakovo teče rječica „Biđ“, čije je korito melioracijsko u obliku kanala. ZŠRU Đakovo kanal „Biđ“ pripada u dužini oko 6 km od kanala „Medaša“ do ušća „Jošave“ u „Biđ“. Ukupna površina kanala „Biđ“ na području općine Đakovo iznosi 18,5 ha. Prosječna širina kreće se od 10 do 20 metara, a dubina od 1 do 2 metra, zavisno od vodostaja. Voda kanala „Biđ“ je čista i bistra pošto nema zagađivača. Mjestimično je korito „Biđa“ obraslo rogozom (Typha sp.) i ostalim vodenim biljem.

Kanal „Lateralac“

  • Nalazi se zapadno – jugozapadno od Đakova. ZŠRU Đakovo pripada 4 km od šume Mačkovac do sela Perkovci.Širina kanala „Lateralac“ kreće se 2 do 5 metara. Dubina vode iznosi 0,5 do 1,5 metara. To je neznatna ribolovna voda u kojoj živi uglavnom nekvalitetna riba, bjelica.

Bajer bivše ciglane „Đakovačke satnice“

  • Ovaj bajer nalazi se izvan sela Đakovačka Satnica oko 1 km prema Našicama. Veličina bajera je 40 x 60 m, tj. 0,24 ha. To je vrlo mala površina obrasla trskom i drugim vodenim biljkama. Od drveća ovdje raste vrba. Dubina u prosjeku iznosi oko 1,5 m.

Bajer bivše kudeljare „Kešinci“

  • Bajer bivše kudeljare „Kešinci“ epileptičnog je oblika. Dubina vode je u presjeku 2m. Rubovi su obrasli vodenim biljem i trskom, dok je sredina čista.

Bajer ciglane u Đakovu (ul. Ante Starčevića)

  • Bajer je novijeg porijekla, veličine 0,76 ha pravokutnog oblika, neobrastao biljkama.

Bajeri u Đakovu u ul. Franje Račkog

  • Bajeri se nalaze na zemljištu tvornice opeke „Cetera“. Ima ih ukupno šest, različite starosti, oblika i veličine. Korisna vodena površina svih šest bajera iznosi oko 1 ha. Prosječna dubina kreće se od 3 do 4 m. Stariji bajeri su obrasli trskom i vodenim biljem, dok su noviji čisti.

Bajer kešinci novi

  • Bajer kešinci novi prosjećna dubina 2m površina 1h